Oglas

Memišević za N1: Kallas stiže u Sarajevo zbog sjednice PIC-a, priče o "manje države" su netačne, a bh. lideri nisu uradili ništa

author
Esmir Milavić
29. jun. 2026. 12:49

Visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Evropske komisije Kaja Kallas posjetit će Bosnu i Hercegovinu 1. i 2. jula. O njenoj posjeti, evropskom putu, ali i predstojećem samitu NATO-a i mogućem spominjanju Bosne i Hercegovine, te o mogućem dolasku novog američkog ambasadora u BiH za Newsroom govori politikolog Omar Memišević. S Memiševićem razgovarao Esmir Milavić.

Oglas

Visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas u narednim danima stiže u službenu posjetu Bosni i Hercegovini. Iako se u javnosti špekulisalo i o dolasku evropske komesarke za proširenje Marte Kos, ta posjeta je izostala. O pozadini dolaska šefice evropske diplomatije u trenutku kada institucije u Briselu ulaze u ljetnu pauzu, u programu N1 govorio je politolog Omar Memišević.

Ključni razlog iznenadne posjete Kaje Kallas vezan je za sutrašnju sjednicu Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), koja predstavlja važan geopolitički moment za BiH. Iza zatvorenih vrata PIC-a već duže vrijeme traje diplomatsko usuglašavanje između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije o podršci specijalnim izaslanicima u regiji ističe Memišević.

"Trenutno nema informacija da je EU promijenila stav u vezi s podrškom francuskom specijalnom izaslaniku Renéu Troccazu. Prethodnu sjednicu obilježio je sukob između SAD-a i EU oko podrške italijanskom diplomati Landiju i francuskom predstavniku Troccazu. Ono što bi sada moglo biti presudno jeste zaoštravanje odnosa između italijanske premijerke Giorgije Meloni i američkog predsjednika Donalda Trumpa, što bi moglo rezultirati time da Italija svoju podršku prebaci na francuskog kandidata", pojašnjava Memišević.

Odgovor Dodiku: Posjete Brisela su državnička posvećenost, a ne "smanjenje države"

Komentarišući poduži istup predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na društvenoj mreži X, u kojem je ustvrdio da svaka posjeta Kaje Kallas donosi "manje države BiH" te zatražio obustavu evropskih integracija, Memišević naglašava da takve izjave nemaju uporište u stvarnosti.

"Izjave o tome da nakon ovih posjeta imamo 'manje države' jednostavno nisu tačne. Posjete visokih zvaničnika Evropske komisije pod vodstvom Ursule von der Leyen postale su tradicionalne za cijeli Zapadni Balkan. To je jasan pokazatelj državničke posvećenosti Brisela regiji, a ne slabljenja institucija BiH", kategoričan je Memišević.

Ipak, upozorava da najavljene pozitivne poruke koje se očekuju tokom konferencije za novinare u Sarajevu neće oslikavati stvarno stanje na terenu.

"Ako uporedite eurointegracijski put Crne Gore ili Albanije s Bosnom i Hercegovinom, razlike su dramatične. Domaći lideri u proteklih sedam mjeseci ove godine nisu uradili dovoljno kako bi građani osjetili konkretne pomake od evropskog puta", dodaje on.

Samit NATO-a u Ankari i poruka o (ne)članstvu

Dok domaći političari, predvođeni članom Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem, nerijetko izjavljuju da je BiH "na korak do članstva" u NATO-u, Memišević ističe da su stvarni signali izbornih centara moći potpuno drugačiji. Predstojeći Samit NATO-a u Ankari, planiran za 7. i 8. juli, mogao bi biti istorijski zbog unutrašnjih previranja i antagonizma između SAD-a i zapadnoevropskih članica.

"Za BiH uopšte nije dobro da se nađe na agendi u ovakvom trenutku geopolitičkih tenzija. Ono što je ključno jeste da niko iz Bosne i Hercegovine nije institucionalno pozvan na samit u Ankari. To nam u potpunosti sve govori o tome koliko smo blizu članstva i da li se uopšte ozbiljno nalazi na stolu zvaničnih razgovora", upozorava Memišević, povlačeći paralelu i sa najavama generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea o smanjenju trupa KFOR-a na Kosovu kao refleksiji Trumpove politike smanjenja američkog vojnog prisustva u Evropi.

Najduži period bez američkog ambasadora: Washington šalje poruku regiji?

Posebnu pažnju privlači činjenica da su Sjedinjene Američke Države tek nakon gotovo dvije godine mandata aktuelnog predsjednika uputile prijedlog za novog ambasadora u BiH Senatskom komitetu za vanjske poslove. Memišević smatra da ova žurba s nominacijama ima unutrašnjopolitičku pozadinu u SAD-u.

"Uočljivo je da se žuri s imenovanjem politički nominovanih ambasadora kako bi se proces završio prije novembarskih midterm izbora, u strahu da administracija ne izgubi kontrolu nad Senatom. Međutim, činjenica da se suočavamo s najdužim periodom u istoriji diplomatskih odnosa bez američkog ambasadora u Sarajevu – što je slučaj i u Beogradu i Podgorici – predstavlja jasnu političku poruku o trenutnom fokusu američkog angažmana. Pitanje je u kolikom će obimu budući ambasador uopšte imati kapacitet za djelovanje u odnosu na periode od prije deset ili petnaest godina", zaključio je Memišević u razgovoru za N1.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama